Intervju povodom donacije Hrvatskoj informatičkoj olimpijadi

23 svibnja, 2021

I ove godine održana je Hrvatska informatička olimpijada, informatičko natjecanje učenika srednjih škola Republike Hrvatske, u organizaciji Hrvatskog saveza informatičara. Tijekom 5 sati natjecanja učenici rješavaju 3-5 problemskih zadataka na algoritamskoj osnovi, čija rješenja kodiraju u programskim jezicima Python i C/C+.

Najbolji bivši natjecatelji, dugogodišnji stručni suradnici HSIN-a, zaduženi su za osmišljavanje zadataka.
Uz Hrvatsku informatičku olimpijadu, održana su i natjecanja za učenike osnovnih škola: Juniorska hrvatska informatička olimpijada i Hrvatska Logo olimpijada. Više o ovogodišnjem natjecanju pročitajte ovdje: https://hsin.hr/dmih2021/. Hrvatsku informatičku olimpijadu HSIN organizira od 1995. godine. Program se financira iz javnih potreba za tehničku kulturu, a pokroviteljstvo i potporu pružaju Hrvatska zajednica tehničke kulture i Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.

Omega Software već 11 godina zaredom donira natjecanje informatičkom opremom. Razlog za našu inicijativu donacija je shvaćanje važnosti kontinuiranog poticanja razvoja IT-a u Hrvatskoj, a također i to što imamo našeg Bojana, bivšeg olimpijca i voditelja Omeginog odjela za istraživanje i razvoj.
Više o Hrvatskom savezu informatičara, informatičkoj olimpijadi, ali i o osnutku i razvoju odjela za istraživanje i razvoj u Omegi, te našoj platformi Rhetos, saznali smo od Bojana:

Znamo da si već dugi niz godina usko vezan za Hrvatski savez informatičara. Možeš li nam reći nešto više o tome?
Hrvatski savez informatičara neprofitna je udruga u sklopu Hrvatske zajednice tehničke kulture. Djeluje od 90-ih godina i bavi se promocijom informatike u Hrvatskoj, a jedan od važnijih zadataka je upravo organizacija informatičkih natjecanja. Ja sam se uključio u savez jer sam se u srednjoj školi natjecao na informatičkim natjecanjima, a kasnije, kao student, počeo sam pomagati u pripremi natjecanja za mlađe generacije. Natjecanja koja Hrvatski savez informatičara organizira kroz godine su mijenjala ulogu, a sežu od školskih natjecanja do županijskih i državnih natjecanja. Natjecatelji rješavaju zadatke pišući programe na računalu, a centralni sustav za evaluaciju automatski ocjenjuje brzinu i ispravnost poslanih programa. Nakon toga, najbolji natjecatelji idu na međunarodno natjecanje iz informatike tako da se sva natjecanja koja organizira Hrvatski savez informatičara mogu gledati kao izborna kola za daljnja međunarodna natjecanja.
 
Kako je došlo do te dugogodišnje suradnje s Hrvatskim savezom informatičara?
Hrvatski savez informatičara ima dobru praksu suradnje s najboljim natjecateljima s prethodnih natjecanja čime se pokušava riješiti problem sastavljanja zadataka za daljnja natjecanja. Natjecanja ima puno i treba smisliti puno originalnih zadataka, što je težak posao. Postoji određeni nerazmjer između obrazovanja u informatici i samih natjecanja i najboljih rezultata na natjecanjima. Pokazalo se da su bivši natjecatelji najbolji kandidati za sastavljanje zadataka i organizaciju natjecanja za nove generacije. Savez informatičara kontinuirano surađuje s najboljim natjecateljima iz prethodnih generacija pokušavajući ih uključiti u organizaciju budućih natjecanja. Na taj način sam i ja počeo surađivati s Hrvatskim savezom informatičara. Dugo godina sam direktno smišljao zadatke za natjecanja i pomagao oko organizacije, a u zadnje vrijeme ne radim toliko direktno na natjecanjima, već sudjelujem u izvršnom odboru saveza i pomažem oko donacija i slično.
 
Kako je biti bivši olimpijac?
Olimpijac je termin koji se obično koristi za one informatičare koji su se izborili za sudjelovanje na međunarodnim natjecanjima, a najznačajnija je Međunarodna informatička olimpijada. To je termin koji puno znači svim programerima jer je potvrda znanja i sposobnosti rješavanja teških programerskih zadataka. Kada pogledamo generacije zadnjih 20 godina, svi koji su kao srednjoškolci došli na Međunarodnu informatičku olimpijadu, automatski su postali zanimljivi najvećim svjetskim firmama kao što je Facebook ili Google i mnogi od njih će tijekom fakulteta otići na stažiranje u neke od tih firmi. Kod nas je uobičajena praksa već dugi niz godina da najbolji natjecatelji, tzv. Olimpijci, za vrijeme fakulteta stažiraju u kvalitetnim firmama i kasnije bez problema mogu dobiti posao u sličnim informatičkim tvrtkama.
 
Zašto misliš da je važno donirati događanjima kao što je Hrvatska informatička olimpijada?
Ima puno razloga za to. Promocija informatike i programiranja jako je važna za Hrvatsku. Hrvatska ima malo gospodarskih grana kojima se u svijetu može pohvaliti i na kojima može graditi ekonomsku budućnost, a informatika je jedna od rijetkih takvih grana. Kada govorimo o uspjehu programera na međunarodnim natjecanjima, Hrvatska je u samom vrhu, pogotovo ako uzmemo u obzir veličinu Hrvatske odnosno neke druge zemlje koje naši natjecatelji bez problema pobjeđuju. Promocija informatike u Hrvatskoj i potpora informatičkim natjecanjima je stoga jako važna. Što se Omege tiče, upravo ti natjecatelji su najbolji programeri u Hrvatskoj i zanimljivi budući kandidati za posao. Želimo da oni i njihove kolege s natjecanja i programeri s kojima rade čuju za Omegu, a oni koji ostanu u Hrvatskoj možda će Omegu smatrati zanimljivom firmom u kojoj će nastaviti raditi nakon fakulteta.
 
Osnutak i razvoj odjela za istraživanje i razvoj u Omegi može se pratiti već od početka 2008. godine. Možeš li nam reći nešto više o osnivanju?
Omega je specifična informatička firma u Hrvatskoj. Bavimo se poslovnim softverom i implementacijom gotovih rješenja kod klijenata. Međutim, Omega je uvijek bila snažna i u razvoju vlastitih rešenja. Ona se nalazi između ta dva svijeta – implementacije gotovih rješenja i čistog razvoja. U tome je velika snaga Omege jer, s jedne strane, možemo našim klijentima pružiti povoljnija rješenja prilagođena specifično za njih, a s druge strane, bitno nam je imati snažan razvoj i stalno pratiti na koje načine možemo poboljšati naš rad, bolje razvijati nove aplikacije, iskorištavati nove tehnologije na bolji način i slično. Odjel za istraživanje i razvoj oformljen je kako bi se dio developera mogao posvetiti dugoročnim ciljevima te da se razvoj i istraživanje ne zatrpa kratkoročnim potrebama klijenata. Ubrzo smo pokrenuli i jedan od prvih velikih projekata, a to je izrada vlastitog alata za razvoj poslovnih aplikacija. S vremenom je evoluirao u vlastiti programski jezik za poslovne aplikacije – Rhetos, kojeg i dan danas koristimo za većinu projekata na kojima trenutno radimo.
 
Što nam možeš reći o platformi Rhetos?
Rhetos je alat koji olakšava developerima razvoj poslovnih aplikacija. Uključuje potpuno novi programski jezik specijaliziran upravo za poslovne aplikacije što znači da su ključne riječi i termini koje programeri koriste kada programiraju na tom jeziku upravo oni termini koji se javljaju u poslovnim zahtjevima klijenata kada opisuju što bi aplikacija trebala raditi. Rhetos je nastao kao odgovor na probleme koji postoje u razvoju velikih poslovnih aplikacija, taj enterprise segment. Kod tih aplikacija glavni problem je velika količina featurea, a mi rješavamo niz izazova koje enterprise aplikacije zbog svoje veličine i kompleksnosti donose. Rhetos donosi napredne paradigme i tehnike razvoja aplikacija koje inače developerima nisu dostupne ako koriste nekakve klasične alate. Napredne paradigme su metaprogramiranje, deklarativno programiranje i slične stvari koje omogućavaju developerima da upravljaju aplikacijom i poslovnim pravilima na višem nivou nego što bi to mogli napraviti s klasičnim alatima. Time se otvara cijeli jedan novi svijet načina na koji se problemi mogu riješiti jednostavnije i elegantnije.
 
Koji su planovi za dalje, za odjel i za Rhetos?
Ima dosta stvari koje su nam zanimljive u budućnosti. Već neko vrijeme radimo na projektima koji uključuju umjetnu inteligenciju, analizu slika, chatbotove… Umjetna inteligencija je zasigurno zanimljiva jer se zadnjih godina brzo razvija teorija iza toga, međutim praksa malo zaostaje. Cijeli svijet je u fazi čekanja inspiracije za smišljanje gdje bi se i u kojim situacijama mogla primijeniti umjetna inteligencija i dostupni postojeći alati. Umjetna inteligencija je nešto što bi nam sigurno bilo zanimljivo u poslovnim aplikacijama. Također, planiramo nastavak razvoja inteligentnog okvira za pametne gradove koji se sastoji od informacijskih i komunikacijskih tehnologija za razvoj, primjenu i promicanje praksi održivog razvoja za rješavanje rastućih izazova urbanizacije.
 
Što najviše voliš u Omegi?
To što mi se oduvijek čini da se u Omegi sve može. Da je tu sve moguće napraviti.
Omega je oduvijek bila jako otvorena prema bilo kakvim inicijativama, od internih poboljšanja do potpuno novih projekata i smjerova razvoja. U Omegi postoji duh prihvaćanja inicijativa i istraživanja novih tehnologija, novih segmenata tržišta i slično. U Omegi je uvijek postojao taj neki duh otvorenosti i želje prema napretku.
 
Za kraj želimo čestitati ovogodišnjim pobjednicima i zaželjeti im sreću u budućim pothvatima!

Share This