Utjecaj 5G tehnologije na Internet of Things

30 rujna, 2021
Utjecaj 5G tehnologije na Internet of Things

5G označava petu generaciju bežične tehnologije.

Prije nje, postojale su sve ostale generacije:

  • 1G, koja je popularizirala telefone;
  • 2G, koja je donijela SMSove;
  • 3G, uz koju su se mobiteli mogli spojiti na internet;
  • te 4G, koja je bila puno brža verzija prethodne.

Najnovija, 5G tehnologija bi trebala donijeti još veće brzine, smanjiti potrošnju energije i latenciju, te povećati pouzdanost bežične mreže.

Iako se na prvi pogled može činiti kao da je 5G tehnologija pretjerano razvikana jer neće donijeti ništa “novo”, istina je da 5G ima enormni potencijal omogućiti stvari koje su do sada postojale samo u svijetu mašte.

Posebno je značajan utjecaj 5G-a na Internet of Things.

5G i IoT

5G koristi takozvane millimeter waves (milimetarski valovi, ili ekstremno visoke frekvencije), koji imaju mnoge primjene, ali do sada nisu bili puno korišteni.

To je zato što, unatoč velikoj brzini, nemaju veliki doseg. Zbog toga 5G tehnologija za prijenos podataka koristi tzv. small cells, umjesto standardnih ćelijskih tornjeva na koje smo navikli. Budući da imaju manji doseg, planira se stvaranje guste mreže “malih ćelija” kako bi se pružala adekvatna pokrivenost signalom.

Iako ovaj sustav ima svojih problema, dobro je što veća količina ćelija znači i veći broj dostupnih kanala. Stoga, “male ćelije” mogu omogućiti spajanje većeg broja uređaja, a kako broj IoT uređaja nastavlja s rastom, ovo je faktor koji se ne smije zanemariti.

Uz navedeno, 5G koristi tehniku za procesuiranje signala koja se naziva beamforming. Zahvaljujući tome, moguće je usmjeriti signal prema određenom uređaju, umjesto da se isti širi u svim smjerovima. Naime, ako više antena šalje isti signal u isto vrijeme, stvaraju se smetnje. Budući da je 5G osjetljiv na smetnje, mogućnost usmjeravanja signala putem beamforminga je esencijalna.

Još jedna tehnologija koju 5G koristi je tzv. massive MIMO (multiple input, multiple output. Ta tehnologija omogućuje primanje većeg broja podataka odjednom, stoga uređaji ne moraju više “čekati red” već istovremeno svi uređaji dobiju podatke.

Končano, 5G koristi network slicing arhitekturu, zahvaljujući kojoj se stvaraju neovisni, virtualni isječci (slices) unutar fizičke mreže, od kojih je svaki zadužen za jednu stvar. IoT projekti općenito su izrazito mrežno zahtjevni, no nije svaki dio projekta zahtjevan na isti način. Zato network slicing omogućuje prilagodbu mreže za različite djelove projekta i njihove potrebe.

Zbog svega navedenog, 5G tehnologija je ključna u razvoju modernog svijeta IoT-a. Naime, do sada je IoT bio limitiran 4G tehnologijom. Između ostalog, 5G može podržati do 10 puta više uređaja od 4G, puno je brži u prijenosu podataka (20 Gbps, u odnosu na 1 Gbps kod 4G) i ima nižu latenciju (1 ms, u odnosu na 10 ms). I dok se neke razlike između 4G i 5G mogu činiti premale da bi bile bitne, za IoT uređaje su od presudne važnosti. Korisnost IoT uređaja se temelji na njihovoj brzini. Primjerice, kada aplikacije u samovozećim automobilima moraju donijeti odluku, milisekunda može učiniti raziku između života i smrti.

Zaključak

5G tehnologija je osmišljena za IoT i omogućava do sada neviđeni razvoj istog. 5G donosi veću brzinu mreže, mogućnost istovremenog spajanja velikog broja uređaja na mrežu, a pomaže izbjeći smetnje i latenciju.

Zahvaljujući nadolazećoj 5G tehnologiji, napokon će biti moguće napokon iskoristiti puni potencijal IoT-a.

Share This